Veličini, izdržljivosti i hrabrosti ljudskoga duha možemo posvjedočiti samo u retrospektivi. Tomu se uvjeri i ostarjela knjižničarka Eva Traube Adams koju, nakon što u novinama opazi knjigu koju je izgubila prije šezdeset pet godina, preplave sjećanja na sve prevladane opasnosti i izgubljenu ljubav. 1942. je pobjegla iz Pariza, nakon što su joj uhitili oca jer je bio poljski Židov, te je pronašla utočište u selu visoko u planinama. Tu se pridružuje pokretu otpora i pomaže drugima da pobjegnu od zla koje se nadvilo nad Francuskom, i uskoro uči kako praviti lažne dokumente za židovsku djecu, pomažući im da pobjegnu u neutralnu Švicarsku. Budući da su djeca bila premlada da zapamte svoja imena, uz pomoć Remya, šarmantnog člana pkreta otpora, piše Knjigu Izgubljenih imena, svezak u kojem su sadržani identiteti sve djece koje je pomogla spasiti, i poruka čijem se odgovoru nikada neće prestati nadati.