„Ovo je jezik ke govoremo – na-našo“

Moliškohrvatska zajednica na osobit način predstavlja utjecaj migracija na jezik. Pritom otvara mogućnost razmatranja novih načina uporabe jezika koji su kategorizirani kao manjinski, a u mnogim slučajevima i ugroženi. U svom se istraživanju autorice bave okolnostima i čimbenicima koji danas određuju moliškohrvatsku zajednicu u jezičnom, društvenom kulturnom smislu s posebnim naglaskom na utjecaju diskursa, povijesnih i suvremenih, javnih i privatnih, na način na koji govornici na-našo/-u doživljavaju svoj jezik, na jezične stavove govornika prema različitim dijelovima njihovih složenih jezičnih repertoara te na uvjerenja koja uvelike određuju jezične prakse, ali i kreativna nastojanja da svoj jezik očuvaju. Autorice se usmjeravaju na razumijevanje odnosa između poznavanja jezika i osjećaja pripadanja moliškohrvatskoj zajednici, uloge različitih čimbenika na makro- i mikro-razinama

na očuvanje jezika, učestalosti i načina uporabe na-našo/-u, novih mogućnosti koje pruža višejezičnost oduvijek prisutna u toj zajednici te potencijala koji sami govornici prepoznaju u očuvanju svog jezika. Usmjerenošću analize na sadašnjost, ali i budućnost ove manjinske zajednice ističu se pojačana kreativnost i inovativnost onih koji se s njom identificiraju proizišle iz želje za pronalaženjem i čuvanjem vlastitog mjesta u globaliziranom svijetu.