Narodne pjesme, pripoviedke, poslovice i zagonetke

Rukopisna zbirka muških (šaljivih i lascivnih) i ženskih (lirskih i epskih) pjesama, poslovica, zagonetaka, dosjetaka, kletava, šalâ, uzvikâ, brojalica i opisa narodnih običaja nastala je tijekom 70-ih godina 19. stoljeća u okolici Vrhovca i Ozlja trudom Đure Kamenara (1854‒1901), zapisivača tradicijske građe. Zbirku, u kojoj se na jezičnoj razini prepoznaju jezik tadašnje inteligencije, vrhovački govor i elementi kajkavskoga narječja, Kamenar je 1878. darovao Matici hrvatskoj kao prilog njezinu projektu skupljanja narodnih pjesama u kojem je tijekom šezdesetak godina prikupljena najobimnija i najvrednija folkloristička građa koja se danas čuva u Hrvatskoj i čiji su izabrani dijelovi otisnuti u desetosveščanoj Matičinoj ediciji Hrvatske narodne pjesme (1896‒1942). Kritičko izdanje Kamenarove zbirke priredila je te rječnikom, kazalima i jezično-biografskim studijama popratila slavistica Sanja Benković-Marković.