Predikatna i vanjska posvojnost u hrvatskome jeziku

Jesu li razlike između iskaza „Peleovi golovi oduševljavali su svijet“ i „Pele je oduševljavao svijet svojim golovima“ samo formalne i slučajne ili postoje komunikacijski raziozi zašto nastaju tako različita sintaktička ustrojstva. Zašto u nekim slučajevima nema semantičkih ograničenja za izvodenje dvostranih konstrukcija: „Majka ima bolešijivog sina - Bolešljivi sin ima majku“, a u drugim slučajevima takav paralelizam nije moguće uspostaviti: „Bolešljivi sin ima suprugu - *Supruga ima bolešljivog sina“. Zašto su glagoli biti i imati u mnogim jezicima sinonimični glagoli, a tako je i u hrvatskom: „Hajduk je u teškoćama“ i „Hajduk ima teškoće“. Odgovore na ta i brojna druga pitanja pokušava se dati u knjizi „Predikatna i vanjska posvojnost u hrvatskome jeziku". O mnogim pojavama u knjizi piše se prvi put u hrvatskome jezikoslovlju, ponajprije o tzv. vanjskoj posvojnosti, odnosno o fenomenu podizanja posjednika (posesora) kao u slučaju: Poljubio sam daminu ruku - Poljubio sam dami ruku - Poljubio sam damu u ruku. Knjiga je namijenjena kroatistima, ali i svima drugima koje iz bilo kojega razloga zanima sintaksa, semantika i izricanje posvojnosti (posesivnosti), a u mnogim dijelovima dotiču se filozofska i pravna pitanja vezana uz bivanje i imanje (posjedovanje), odnosno vlasništvo.