Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja: hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku

»Kasni srednji vijek period je obilježen suprotnostima i burnim događajima, isto­vremenim djelovanjem integracijskih i dezintegracijskih silnica. To je razdoblje u kojem dolazi do značajnih promjena na političkom planu, ali i u drugim aspektima života, razdoblje koje je bitno odredilo kasniji razvoj hrvatskog društva. Dalmacija dolazi pod vlast Mletačke Republike te postaje dio mletačkog Stato da mar, čime je njezin zaseban razvoj određen za više stoljeća. Veliki dijelovi hrvatskog teritorija do kraja srednjeg vijeka potpadaju pod vlast Osmanlija i tako također bivaju odvojeni od ostatka hrvatskih zemalja. Iako su na početku kasnog srednjeg vijeka tek udalje­na prijetnja, Osmanlije su ubrzo postale čimbenik koji je bitno utjecao na sudbinu hrvatskog naroda u tom razdoblju. Osim do gubitka teritorija, ratovi s Osmanlijama dovode i do teških pustošenja te posredno i neposredno nanose znatnu štetu gos­podarstvu, a financijsku snagu države slabe i veliki troškovi za obranu. Posljedica osmanlijskih djelovanja su i velike migracije stanovništva kako unutar zemlje tako i izvan njezinih granica. Te su migracije dovele i do širenja hrvatskog imena na pros­tor srednjovjekovne Slavonije i stapanja hrvatskog i slavonskog plemstva, čime se stvara osnovica za buduću integraciju hrvatskog prostora.

O hrvatskoj povijesti kasnoga srednjeg vijeka pišu Stanko ANDRIĆ, Irena BENYOVSKY LATIN, Ivan BOTICA, Goran BUDEČ, Lovorka ČORALIĆ, Sabine Florence FABIJANEC, Borislav GRGIN, Sandra IVOVIĆ, Kornelija JURIN STARČEVIĆ, Ivan JURKOVIĆ, Damir KARBIĆ, Marija KARBIĆ, Meri KUNČIĆ, Robert KURELIĆ, Vjeran KURSAR, Zoran LADIĆ, dr. sc. , Nella LONZA, Ivan MAJNARIĆ, Marija MOGOROVIĆ CRLJENKO, Jadranka NERALIĆ, Zrinka NOVAK, Zrinka PEŠORDA VARDIĆ, Gordan RAVANČIĆ.